Prvo, pojednostavimo. Logička pogreška je greška u zaključivanju.
Ali evo što je zanimljivo: iako nemaju veze s istinitošću tvrdnje, uspijevaju da ta tvrdnja zvuči uvjerljivije.
Nije li nevjerojatno? Zamislite da ste u raspravi i netko iznenada upotrijebi argument zbog kojeg kažete "To ima smisla!", iako zapravo nema nikakvog smisla. Sretan trenutak samokritike!
Pa, zašto bi te brinule ove pogreške? Zato što, učeći ih prepoznavati, ne samo da ćeš poboljšati svoje kritičko razmišljanje, nego ćeš moći usmjeriti razgovore prema relevantnijim temama. Pa krenimo i istražimo sedam ovih pogrešaka koje vrebaju na svakom kutku Interneta i u našim svakodnevnim razgovorima.
1. Pozivanje na neznanje
Zamislite da netko kaže: "Nema dokaza da izvanzemaljci ne postoje, dakle, oni moraju postojati".
Iznenađenje! Ovo je klasična pogreška. Nedostatak dokaza ne znači da je nešto istinito.
Stoga, sljedeći put kad ti netko priča o gušterima koji vladaju svijetom, sjeti se: odsutnost dokaza nije dokaz odsutnosti.
Ad hominem
To je kao da kuharu kažeš da mu je hrana loša samo zato što nosi loš šešir.
Napadati glasnika umjesto poruke neće te dovesti nikamo. Ako netko kritizira znanstvenika zbog njegovih motiva umjesto podataka, upozorenje! Suočen si s ad hominem pogreškom.
Zaustavimo te odvraćajuće taktike!
Klizavi teren
“Ako dopustimo učenicima da donose kekse u školu, uskoro će donositi torte, a zatim će svake sedmice biti rođendanske zabave.”
�>Zvuči poznato? Ovaj argument pretjeruje s posljedicama male promjene. Sjeti se, ne mora svaki mali korak završiti apokalipsom zabava.
4. Pogreška slamnatog čovjeka
Ovo se događa kada netko iskrivljuje argument drugoga kako bi ga lakše napao. Na primjer, ako kažeš da treba smanjiti unos šećera, a netko odgovori: “Želiš li zabraniti šećer?”.
Bingo! To je slamni čovjek. Budimo iskreniji u našim interakcijama!
5. Pozivanje na autoritet
“Vjerujem da je Zemlja ravna jer je to rekao influencer.” Ovo je klasik, i ne mora uvijek značiti da je osoba poznata.
Ponekad može biti navodni stručnjak za temu koja nema veze s argumentom. Sjeti se, titula ne čini stručnjaka, dokaz to čini!
6. Lažna dihotomija
“Ti si za ili protiv ovoga.” Često život nije tako crno-bijel. Predstavljanje složene teme kao da postoje samo dvije opcije je obmanjujuće.
Sljedeći put kad ti netko ponudi pojednostavljenu dilemu, zapitaj se: “Postoje li ovdje još neke alternative?”
7. Whataboutizam
Ovo je “a što ti?” u raspravama. Ako ti netko ukaže na grešku, a ti odgovoriš spominjući drugu grešku te osobe, nalaziš se na terenu whataboutizma. Sjeti se, dvije greške ne čine ispravnu tvrdnju. Svaki argument treba analizirati po zaslugama.
Dakle, dragi čitatelju, sada kada imaš kartu logičkih pogrešaka, kako se osjećaš? Spreman suočiti se s tim zamkama u svojim sljedećim raspravama? Sjeti se, znanje je moć.
Budući da si svjestan ovih pogrešaka, ne samo da poboljšavaš svoju sposobnost argumentiranja, nego i doprinosiš bogatijim i smislenijim razgovorima. Ah, i ako se ikada uhvatiš kako koristiš neku pogrešku, ne brini. Svi smo ljudi i važno je učiti i napredovati.
Detektiraj pogreške kao profesionalac!