Svijet se suočava s javnozdravstvenom krizom koja napreduje tiho i prijeti da poništi desetljeća medicinskog napretka: antimikrobna otpornost (AMR).
Studija objavljena u uglednom znanstvenom časopisu The Lancet procjenjuje da bi više od 39 milijuna ljudi moglo umrijeti u nadolazećim desetljećima zbog infekcija koje antibiotici više ne mogu učinkovito liječiti.
Ova alarmantna prognoza, koja obuhvaća 204 zemlje i teritorije, ističe značajan porast smrti povezanih s AMR-om, osobito među osobama starijim od 70 godina.
Otpornost na antimikrobne lijekove nije novi fenomen, ali je stekla ozbiljnost koju se ne može ignorirati.
Od 1990-ih, antibiotici koji su nekada revolucionirali modernu medicinu gube učinkovitost, uglavnom zbog prilagodbe bakterija i prekomjerne uporabe ovih lijekova bez pridržavanja medicinskih uputa.
AMR se događa kada patogeni evoluiraju i postaju imuni na postojeće tretmane, što čini uobičajene infekcije, poput upale pluća ili postoperativnih infekcija, ponovno smrtonosnima.
Neproporcionalan utjecaj na starije odrasle osobe
Nova studija Globalnog istraživačkog projekta o otpornosti na antimikrobne lijekove (GRAM) otkrila je da su godišnje smrti zbog AMR-a drastično porasle, s više od milijun ljudi koji su umrli 2021. godine zbog rezistentnih infekcija.
Procjenjuje se da će, ako trenutni trendovi potraju, godišnje smrti zbog AMR-a porasti za 70% do 2050., dosežući približno 1,91 milijun.
Starije odrasle osobe su najranjivija skupina, s porastom od 80% u smrtnosti zbog rezistentnih infekcija u toj dobnoj skupini između 1990. i 2021., a očekuje se da će se taj broj udvostručiti u nadolazećim desetljećima.
Zabrinutost je još veća u regijama poput sjeverne Afrike i Bliskog istoka, gdje se predviđa da će smrtni slučajevi povezani s AMR-om kod starijih osoba porasti za zapanjujućih 234%.
Medicinska zajednica upozorava da će, kako populacija stari, prijetnja rezistentnim infekcijama drastično rasti, što bi moglo ozbiljno ugroziti zdravstvenu skrb u tim područjima.
Potrebne hitne strategije
Zdravstveni stručnjaci, poput dr. Steina Emila Vollseta, naglašavaju hitnost implementacije novih strategija za ublažavanje rizika od teških infekcija. To uključuje razvoj cjepiva, novih lijekova i poboljšanje pristupa postojećim antibioticima.
Luis Ostrosky, voditelj odjela za zarazne bolesti na UTHealth Houstonu, istaknuo je da moderna medicina u velikoj mjeri ovisi o antibioticima za rutinske zahvate poput operacija i transplantacija.
Rastuća otpornost znači da infekcije koje su se prije mogle liječiti izlaze iz kontrole, što nas dovodi u "vrlo opasno vrijeme".
Izvještaj The Lanceta otkriva da bi bez hitnih mjera ova kriza mogla izazvati globalnu zdravstvenu katastrofu. Međutim, također se identificiraju intervencije koje bi mogle spasiti do 92 milijuna života između 2025. i 2050., što naglašava važnost djelovanja sada.
Prema postantibiotskoj eri
Jedan od najzabrinjavajućih nalaza studije je projekcija da ulazimo u tzv. postantibiotsku eru, razdoblje u kojem bakterijske infekcije možda neće reagirati na postojeće lijekove.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je antimikrobnu otpornost kao jednu od 10 glavnih prijetnji zdravlju čovječanstva. Infekcije koje su se nekada kontrolirale antibioticima, poput upale pluća i tuberkuloze, mogle bi ponovno postati česti uzroci smrti ako se ne razviju novi tretmani.
Iako je pandemija COVID-19 privremeno smanjila smrtne slučajeve zbog AMR-a zahvaljujući mjerama kontrole bolesti, stručnjaci upozoravaju da je taj pad samo privremeno olakšanje i ne rješava temeljni problem.
Antimikrobna otpornost predstavlja izazov koji zahtijeva hitnu pažnju i koordiniranu akciju kako bi se zaštitilo javno zdravlje i sačuvali dosadašnji medicinski napreci.