Sadržaj
- Razlika između kronološke dobi i moždane dobi
- Znakovi mladog mozga
- Prepoznavanje znakova kognitivnog starenja
- Važnost odmora i meditacije
Razlika između kronološke dobi i moždane dobi
Jeste li se ikada zapitali odražava li vaš mozak vašu kronološku dob ili bi, naprotiv, mogao biti mlađi ili stariji? Dob mozga ne mora uvijek odgovarati.
Razni čimbenici, od načina života do genetike, mogu utjecati na zdravlje mozga i, posljedično, na njegovu „dob“.
Kako napredujemo u razumijevanju ljudskog mozga i njegovih funkcija, razvijeni su načini za procjenu njegovog stanja i utvrđivanje odgovara li njegova kognitivna funkcija, nadmašuje li ili zaostaje za očekivanjima za našu dob.
Poznavanje dobi vašeg mozga može biti ključno za poduzimanje mjera koje promiču zdravo starenje i sprječavanje kognitivnog propadanja.
Kronološka dob odnosi se na vrijeme koje je prošlo od našeg rođenja, dok moždana dob uzima u obzir stanje i funkciju našeg mozga.
Istraživanja su pokazala da osoba od 50 godina može imati mozak koji funkcionira kao mozak nekoga od 30 godina, ili obrnuto. Stoga poznavanje moždane dobi može pružiti vrijedne informacije o vašem mentalnom blagostanju.
Otkrivena mentalna menopauza kod žena
Znakovi mladog mozga
Postoje određeni pokazatelji koji mogu otkriti održava li se naš mozak mladim i agilnim. Subjektivna dob, odnosno dob koju osjećate, pozitivan je znak mladog mozga.
Studija Nacionalnog sveučilišta u Seulu i
Sveučilišta Yonsei otkrila je da osobe koje se osjećaju mlađe od svoje kronološke dobi pokazuju manje znakova starenja mozga.
To može biti povezano s aktivnim načinom života, kako tjelesno tako i mentalno. Sudjelovanje u aktivnostima koje vas čine mladima, poput učenja novog jezika ili slušanja suvremene glazbe, može pozitivno utjecati na vašu kogniciju.
Osim toga, dvojezičnost se povezuje s učinkovitijim mozgom.
Istraživanja pokazuju da osobe koje govore dva jezika imaju centraliziranije neuronske veze, što omogućuje učinkovitiju obradu informacija.
Učenje novog jezika nije samo vježba za um, već može pomoći u očuvanju kognitivnog zdravlja na duži rok.
Prepoznavanje znakova kognitivnog starenja
Starenje mozga može se manifestirati na različite načine. Finska studija pokazala je da cinizam može štetiti zdravlju mozga jer je povezan s većim kognitivnim propadanjem.
Negativni stres povezan s ciničnim pogledom na svijet može utjecati na kognitivne funkcije i otežati jasno razmišljanje.
Teškoće s koncentracijom i stalna distrakcija također su znakovi kognitivnog starenja.
Istraživački tim sa Sveučilišta Južne Kalifornije otkrio je da se lakoća ometanja može pojaviti u mozgu već od 30. godine života i predstavlja rani znak mogućih poremećaja poput Alzheimerove bolesti.
Ako imate problema s koncentracijom, preporučljivo je raditi vježbe za trening mozga kako biste poboljšali svoje sposobnosti.
Vodič za prevenciju Alzheimerove bolesti
Važnost odmora i meditacije
Pospanost tijekom dana može biti znak da mozak ne dobiva odgovarajući odmor. Studija Mayo klinike sugerira da nedostatak kvalitetnog sna može uzrokovati fizičke promjene u mozgu povezane sa starenjem.
Meditacija je pokazala da potiče stvaranje novih neuronskih veza, što može pridonijeti održavanju zdravog i agilnog mozga.
Tehnike meditacije uz jogu
Poznavanje stvarne dobi vašeg mozga važan je korak prema mentalnom blagostanju. Usvajanje zdravih navika, ostajanje aktivnim i briga o kvaliteti sna ključni su za promicanje zdravog starenja mozga.
Pretplatite se na besplatni tjedni horoskop
Bik Blizanci Djevica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpion Strijelac Vaga Vodenjak