Mnogi od tih slučajeva dovode do trajnih invaliditeta, što naglašava važnost istraživanja u ovom području.
Nedavno je studija koju su proveli istraživači iz Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Kine i drugih zemalja otkrila iznenađujući nalaz: postojanje "skrivene svijesti" kod pacijenata s ozljedama mozga.
Ova studija, objavljena u
The New England Journal of Medicine, otvara nove mogućnosti za skrb i rehabilitaciju ovih pacijenata.
Ključni nalazi studije
Studiju je vodio Nicholas Schiff sa Sveučilišta Cornell, a uključila je 353 odrasle osobe s poremećajima svijesti.
Kroz funkcionalnu magnetsku rezonancu i elektroencefalograme otkriveno je da je otprilike jedan od četiri pacijenta koji nisu pokazivali vidljive odgovore na naredbe zapravo bio sposoban obavljati kognitivne zadatke prikriveno.
To znači da ti pacijenti, iako se čine kao da ne reagiraju, mogu razumjeti upute i održavati pažnju.
Istraživačica Yelena Bodien, glavna autorica studije, objašnjava da ovaj fenomen, nazvan "kognitivno-motorička disocijacija", pokazuje da kognitivna aktivnost može biti prisutna čak i kada motorički odgovori nisu.
Ovo otkriće postavlja važne etičke i kliničke upite o tome kako iskoristiti ovu nevidljivu kognitivnu sposobnost za uspostavljanje komunikacijskih sustava i poboljšanje oporavka.
Implikacije za kliničku skrb
Nalazi ove studije imaju značajne implikacije za skrb o pacijentima s ozljedama mozga.
Prema dr. Ricardu Allegriju, jedna od ključnih poruka ovog rada jest da bi mogao promijeniti način na koji se planira stimulacija i rehabilitacija ovih pacijenata.
Umjesto da se oslanjaju isključivo na odgovor na naredbe, zdravstveni djelatnici trebaju uzeti u obzir kognitivnu aktivnost koja možda nije vidljiva.
Obitelji pacijenata izvijestile su da upoznavanje s postojanjem ove kognitivno-motoričke disocijacije može radikalno promijeniti način na koji klinički tim komunicira s njihovim bližnjima.
Za napredak u ovom području ključno je potvrditi korištene alate i razviti sustavne metode za procjenu pacijenata koji ne reagiraju.
Studija sugerira da kognitivno-motorička disocijacija može biti prisutna kod čak 25% pacijenata ili više, što ističe potrebu za detaljnijom procjenom.
Kako istraživanja napreduju, važno je da se medicinska zajednica prilagodi ovim novim otkrićima kako bi poboljšala skrb i rehabilitaciju osoba koje pate od ozljeda mozga.
Zaključno, otkriće "skrivene svijesti" kod pacijenata s ozljedama mozga predstavlja značajan napredak u neurologiji i kliničkoj skrbi, otvarajući vrata novim prilikama za rehabilitaciju i podršku tim pacijentima i njihovim obiteljima.